Kako koža reagira na stres i kada treba potražiti pomoć?

U današnje vrijeme, nitko od nas ne može izbjeći stres. Bilo da je on uzrokovan poslom, obiteljskim problemima ili nečim drugim, on je nažalost dio naše svakodnevice. S obzirom da je on dio našeg života, jedino na što možemo utjecati je način na koji se nosimo s njim.

Pronalazak zdravih metoda za smanjenje stresa izuzetno je važno je on može ostaviti posljedice na naše cijelo tijelo – kosu, nokte, ali i naravno – kožu. Naša je koža i naš najveći organ i ona može odražavati stres na nekoliko različitih načina, poput psorijaze i izbijanja ekcema, seboreičnog dermatitisa, pa čak i akni.

Stres uzrokuje kemijsku reakciju u našem tijelu koji kožu čini osjetljivijom i reaktivnijom. Također može otežati zacjeljivanje kožnih problema. Jeste li ikada primijetili da imate više akni kad ste pod stresom? To je zato što stres uzrokuje proizvodnju hormona poput kortizola, koji utječe na žlijezde vaše kože da stvaraju više ulja.

Masna koža je sklonija aknama i drugim kožnim problemima. Naravno, svačije tijelo i koža reagira na stres na različite načine, jer svi mi imamo različitu genetiku. Ali treba znati da naša koža prepoznaje samo dvije vrste stresa: akutni ili kronični. Što ste dulje pod stresom, to će se on više odražavati na vašoj koži.

Da bi smo bolje razumjeli kako stres može utjecati i upaliti kožu, trebamo uzeti u obzir povezanost kože, uma i crijeva. Kad naš um opazi stres, to može usporiti probavu u crijevima. Što duže stres traje, to veći utjecaj može imati na probavu, a kada je vaša probava usporena, može utjecati na bakterije u vašim crijevima. Nedavno istraživanje pokazalo je da visoka razina stresa može utjecati na bakterije u crijevima poput dijeta s visokim udjelom masti (keto dijeta).

Ta usporena pokretljivost omogućava prekomjerni rast nezdravih sojeva bakterija, a prirodna ravnoteža mikroba u crijevima je poremećena, što dovodi do nečega što se naziva disbioza. To uzrokuje da sluznice vašeg crijeva postanu nepropusne ili više propusne, što pokreće cijelu kaskadu upale. Kao posljedica unutarnje upale, koža može reagirati sa aknama ili pojavom psorijaze ili ekcema.

Kad god naše tijelo osjeća da je pod stresom, dolazi do reakcije čiji je rezultat nalet adrenalina i kortizola. Povećanje adrenalina potiče prekomjerno znojenje, aktivira ekrinske žlijezde, znojne žlijezde, što uzrokuje dehidraciju jer dolazi do povećanog gubitka vode. Oni koji imaju suhu kožu općenito su skloniji ekcemima.

Teorija kaže da je stres izravno povezan sa imunološkim sustavom. Budući da stres oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina u naš sustav, dolazi do kemijskih reakcija koje pokreću određene fiziološke reakcije u našem tijelu. Primjerice, adrenalin povećava otkucaje srca i povisuje krvni tlak, a kortizol povećava šećer u krvotoku. Kada je riječ o koži, u slučaju prekomjerne proizvodnje kortizola, imunološki sustav oslabi, što izaziva upalni odgovor kao što je pojava ekcema ili psorijaze. Ovaj je čimbenik posebno važan za osobe koje su predisponirane za ova stanja kože.

Osim toga, stres može ostaviti traga na nekoliko različitih načina i na vašem vlasištu i kosi. Neki ljudi bi mogli primijetiti da im je kosa masnija ili suša u vrijeme stresa, ovisno o načinu na koji njihova tijela reagiraju na promjenu razine hormona. Neki bi ljudi mogli doživjeti izbijanje seboreičnog dermatitisa, stanja koje rezultira ljuštenjem vlasišta i gubitkom kose.

Najbolje je održavati rutinu njege kože jednostavnim čišćenjem i hidratantnim sredstvima kako biste uklonili višak ulja i održali kožu dobro hidratiziranom (što je posebno važno za one koji imaju ekcem). Za pojedince koji su skloni aknama, važna je redovita upotreba retinoida kako bi se folikuli održavali čistima i kako ulje ne bi uzrokovalo blokiranje, uzrokujući pucanje.

Također, preporučuje se korištenje odgovarajućih načina nošenja sa stresom, u kombinaciji s tradicionalnim dermatološkim terapijama. Zdravim nošenjem sa stresom osjećati ćete se osnaženijima, zbog čega je vjerojatnije da će se pridržavati plana liječenja svog stanja kože i vidjeti poboljšanje. Često se pacijenti s kroničnim stanjem kože udalje od uobičajenih, svakodnevnih aktivnosti i ponekad se zatvore emocionalno, što može stvarno utjecati na njihov osobni život. Osim toga, ako se povučete i više vremena provodite sami, to može pogoršati simptome i čitavo dermatološko stanje.

Zato je vrlo važno da pacijenti potraže plan liječenja od svog dermatologa kako bi smanjili razinu stresa i prekinuli začarani krug problema povezanih sa stresom!

S obzirom da stres može učiniti kožu propusnijom, osjetljivijom i reaktivnijom, dermatolozi preporučuju uporabu vlažnih hidratantnih sredstava bez recepta kako bi se poboljšala funkcija barijere na koži. Ako stres ugrožava funkciju barijere kože, više iritanta, alergena i bakterija može prodrijeti u kožu i uzrokovati probleme. On može pogoršati osip, groznicu, psorijazu i seboreični dermatitis.

Posjet dermatologu može pružiti pacijentima nadu i plan liječenja za njihov kožni problem. Jednostavno objašnjenje uzroka i liječenja kože može smanjiti razinu zabrinutosti. A upravo to ublažavanje ili minimiziranje stresa uvelike poboljšava opće zdravlje!